ISTORIJA JUGOSLAVIJE
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
Latest topics
» Zrtve i Heroji NOB-a
SREMSKI FRONT EmptySun Jun 19, 2011 7:12 am by goranc

» Rođen je 21. septembra 1913. godine u selu Tribić, Livno
SREMSKI FRONT EmptyFri Jan 28, 2011 5:42 am by Istorija Jugoslavije

» Rođen je u Donjem Zagarču, Danilovgrad
SREMSKI FRONT EmptyFri Jan 28, 2011 5:34 am by Istorija Jugoslavije

» Rođen je 18. decembra 1907. u selu Aranđelovu, Lastva, Trebinje
SREMSKI FRONT EmptyThu Jan 27, 2011 11:47 am by Istorija Jugoslavije

» Rođena je u Hrastniku
SREMSKI FRONT EmptyThu Jan 27, 2011 11:45 am by Istorija Jugoslavije

» Rođen je 1. augusta 1915. u Braniku (ranije Rihemberk)
SREMSKI FRONT EmptyThu Jan 27, 2011 11:42 am by Istorija Jugoslavije

» Rođen je 28. listopada 1917. u Virovitici
SREMSKI FRONT EmptyThu Jan 27, 2011 11:41 am by Istorija Jugoslavije

» Rođen je 2. aprila 1919. u Brodarici, kod Zadra
SREMSKI FRONT EmptyThu Jan 27, 2011 11:36 am by Istorija Jugoslavije

» Rođen je 1905. godine u selu Pljevi kod Šipova
SREMSKI FRONT EmptyThu Jan 27, 2011 11:33 am by Istorija Jugoslavije

» Rođen je 19. januara 1916. godine u Bečeju
SREMSKI FRONT EmptyThu Jan 27, 2011 11:31 am by Istorija Jugoslavije

» Rođen je 1918. u Podravskim Sesvetama, Koprivnica
SREMSKI FRONT EmptyThu Jan 27, 2011 11:29 am by Istorija Jugoslavije

» Rođen je 30. aprila 1918. u selu Dragotina, Glina
SREMSKI FRONT EmptyThu Jan 27, 2011 11:27 am by Istorija Jugoslavije

» Rođen u selu Johova, kraj Bosanske Dubice
SREMSKI FRONT EmptyThu Jan 27, 2011 11:07 am by Istorija Jugoslavije

Traži
 
 

Display results as :
 


Rechercher Advanced Search


SREMSKI FRONT

Go down

20090903

Komentar 

SREMSKI FRONT Empty SREMSKI FRONT




Sremski front 1945


Sremski front je formiran u Drugom svetskom ratu, krajem 1944. godine, od strane nemačke vojske koja se povlačila sa Balkana i ustaša koje su im pomagale. Jugoslovenska armija vodila je sa okupatorom i njegovim pomagačima teške borbe na frontu, sve do 12. aprila 1945. godine, kada je Sremski front probijen. Tada je Jugoslovenska armija prodrla na zapad i oslobodila taj deo Jugoslavije.


Formiranje Sremskog fronta

Sremski front u istorijskoj nauci ocenjen je kao jedno od najtežih, najdugotrajnijih i najslavnijih bojišta u narodnooslobodilačkoj borbi protiv okupatora i za oslobođenje Jugoslavije. Formiran je posle oslobođenja Beograda, krajem oktobra 1944. godine i trajao do 12. aprila 1945. godine. Nemci su ga postavili sa ciljem da obezbede izvlačenje grupe armija "E" iz Grčke, Makedonije i sa Kosova i uporno ga branili. Prvi proleterski korpus NOVJ (od 1. januara 1945. preimenovan u Prvu armiju JA) poseo je Sremski front da bi zaštitio oslobođeni Beograd i nastavio potiskivanje neprijatelja prema zapadu.

Na Sremskom frontu angažovane su brojne snage, kako Narodnooslobodilačke vojske, Crvene armije i Bugarske narodne armije. Jugoslovenske snage sačinjavalo je 12 divizija: Prva i Druga proleterska, Peta krajiška, Šesta lička proleterska, 11. krajiška, 17. istočno-bosanska, 21. i 22. srpska, 16. i 36. vojvođanska, 42. i 48. makedonska divizija, grupa vazduhoplovnih divizija i više samostalnih jedinica. Ove jedinice dejstvovale su po smenama (vojvođanske su u novembru dislocirane u Bačku).

Snage Crvene armije (angažovane u početku Sremskog fronta) činili su: 64. i 68.streljački korpus, delovi dve vazduhoplovne divizije i rečna flotila. Bugarska Prva armija imala je 3. i 8. pešadijsku diviziju. U sastavu Prve proleterske divizije, borio se i bataljon Slovenaca, formiran u oslobođenom Beogradu, kao i brigada "Italija".

Sve jedinice, angažovane u borbama na Sremskom frontu, popunjene su mladim borcima iz Srbije. Tokom borbi u Šumadiji i za oslobođenje Beograda, sprovedene su dobrovoljne mobilizacije u Gornjem Milanovcu, Valjevu, Mačvi, Šumadiji, Beogradu i drugim krajevima Srbije. Krajem 1944. i u zimu 1945. godine sprovedene su dve vojne mobilizacije u oslobođenoj Srbiji. Sa mladim borcima održavani su kursevi, vojne obuke, a potom su upućivani u borbene jedinice. Oni su u velikoj većini činili sastav svih jedinica, kako srpskih, tako i crnogorskih, bosanskih i hrvatskih (sem makedonskih).

Borbe na Sremskom frontu bile su dugotrajne, veoma teške i uporne. Okupator, pomognut ustašama i delovima belogardejskog Ruskog zaštitnog korpusa žilavo se branio. Nekoliko puta front se pomerao zapadno od Sremske Mitrovice, pa se ustalio iza Šida. Nemci su, pored upornih odbrambenih borbi, izvršili dva snažna protivudara. Prvi put, 3. januara 1945. godine iznenadnim protivnapadom nadmoćnim snagama potisnuli su 21. srpsku diviziju pravcem Otok-Komletinci-Nijemci na levu obalu Bosuta. Drugi, daleko snažniji protivudar Nemci su izvršili 17. januara (poznat kao "Zimska oluja"), angažovanjem svoje tri i brojno i tehnički veoma jake divizije, potisnuli Prvu jugoslovensku armiju na istok i zauzeli Šid. Posle dva dana, 19. januara, Prva armija (ojačana Drugom proleterskom divizijom), prisilila je neprijatelja na odbranu i povratila Šid. Otad je Sremski front stabilizovan do konačnog proboja 12. aprila.

Sve jedinice - učesnice u borbama na Sremskom frontu imale su velikog saveznika i pomagača u sremskom narodu. U svojim domovima i svim drugim građevinskim objektima borci su nalazili sigurna skloništa. Narod ih je primao oberučke, pružao im je sve što je imao, i ako je u to vreme i pozadinsko snabdevanje bilo dobro organizovano. Narod je pomagao i u smeštaju, transportu i nezi ranjenika. A vojne jedinice su uzvraćale narodu u poljskim radovima, u vreme zatišja, posebno u berbi kukuruza.
Sredinom januara 1945. godine, Sremski front je posetio Vrhovni komandant maršal Josip Broz Tito, a februara 1945. godine feld-maršal Harold Aleksander, komandant savezničkih snaga na Sredozemlju i tom prilikom dao visoku ocenu vrednosti naše vojske: "Studirao sam vašu istoriju u ovom ratu sa najvećim interesovanjem. Sećam se svih vaših značajnih borbi... Poznate su mi i borbe, u maju 1943. godine, kada je vaša izgladnela vojska izdržala neravnopravnu borbu sa 11 neprijateljskih divizija. Teški dani ostali su iza nas. Veliki dani su pred nama. Uskoro ćemo se spojiti severno od Jadrana i tako, kao pravi ratni drugovi, pobedonosno završiti ovu borbu. Pozdravljam hrabru borbu Jugoslovena i Jugoslavije i njenog vođu Maršala Tita."

U depeši Združenom generalštabu Britanske armije 28. februara 1945. godine Aleksander je javio: "Posetio sam partizansku borbenu liniju kod Šida. To je posebno organizovan front sa rovovima... Jugosloveni zaslužuju da im pomognemo, jer se bore sa ograničenim sredstvima s kojima raspolažu, da oteraju Nemce iz svoje zemlje."


Proboj Sremskog fronta

Posle svestranih priprema, u sklopu završnih operacija za oslobođenje Jugoslavije, izvršen je Proboj Sremskog fronta, 12. aprila 1945. godine. Za proboj su formirane tri operativne grupe: Severna (glavna), Bosutska i Južna. Južna grupa divizija (2. proleterska, 3. krajiška i 17. istočno-bosanska), tokom uvodnih borbi početkom aprila forsirala je Drinu, oslobodila Semberiju i Brčko i tako ugrozila nemački desni bok fronta. Bosutska operativna grupa (6. proleterska i 11. divizija i 1. konjička brigada), zauzela je polazne položaje na Bosutu. Severna operativna grupa (1. proleterska, 21, 22, 42. i 48. divizija, 2. tenkovska i inžinjerijska brigada), zauzela je položaje na pravcu glavnog udara. Komandant Prve armije, general Peko Dapčević, komandovao je Južnom operativnom grupom, a probojem fronta načelnik Štaba I armije general Milutin Morača.

Proboj fronta počeo je 12. aprila u zoru artiljerijskom pripremom od 15 minuta iz 120 artiljerijskih oruđa i avio pripremom od dva naleta od po 50 aviona. Odmah zatim, krenule su na juriš divizije prvog ešalona i za kratko vreme zauzele glavni odbrambeni pojas neprijatelja. Na pravcu glavnog udara, posle proboja prvog odbrambenog položaja, Štab Prve armije odmah je za 21. divizijom uveo u proboj 48. diviziju. Daljim brzim prodorom 1. proleterske, 21. i 48. divizije i 2. tenkovske brigade, slomljen je otpor neprijatelja po dubini i do kraja dana, pored ostalih mesta oslobođeni su Vukovar i Tovarnik. Na pomoćnom pravcu, 42. divizija zauzela je Ilince, Šidske Banovce i Ilaču, a 22. divizija, koja je u napad krenula 11. aprila uveče, Lipovac i Adaševce. Noću 11/12.aprila uoči napada glavnih snaga, na monitorima Crvene armije prebacila se iz Bačke Peta brigada 21. divizije i u toku dana uništila jedan nemački bataljon, presekla komunikaciju Opatovac-Sotin i obrazovala mostobran na desnoj obali Save.

Južna operativna grupa divizija produžila je nastupanje na sever i u toku dana zauzela Posavske Podgajce i Županju. Zauzimanjem Vinkovaca i Županje, Prva armija probila je Sremski front na celoj dubini i otvorila put za proboj prema Slavonskom Brodu i Zagrebu.


Gubici na sremskom frontu

U uvodnim borbama i u proboju Sremskog fronta od 3. do 13. aprila gubici Prve armije iznosili su: 1.713 poginulih, 5.948 ranjenih i 53 nestala borca. Za to vreme, nemačke snage imale su 9.512 poginulih, 3.273 ranjena i 5.427 zarobljenih vojnika, podoficira i oficira.

Tokom borbi na Sremskom frontu od 172 dana ukupno je poginulo oko 13.000 boraca Narodnooslobodilačke vojske (utvrđeno imenom i prezimenom, a podaci nisu konačni), zatim 1.100 boraca Crvene armije, 623 borca Bugarske narodne armije i 163 borca brigade "Italija".

Proboj Sremskog fronta istorijski asocira na Proboj solunskog fronta 1918. godine. Posle proboja Solunskog fronta, srpska vojska je za veoma kratko vreme oslobodila Makedoniju, Srbiju, Crnu Goru i sve zemlje koje su ušle u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca te godine. I posle proboja Sremskog fronta, u sklopu završnih operacija u skladu sa opštom savezničkom ofanzivom snage Jugoslovenske armije za kratko vreme, za nepun mesec dana oslobodile su celu teritoriju Jugoslavije i Istru i Slovenačko primorje, a nekoliko jedinica učesnica proboja Sremskog fronta, dospele su do Trsta i Karavanki. Pred udarima Jugoslovenske armije kapitulirala je grupa armija "E" i zarobljen je jedan od najvećih ratnih zločinaca Aleksandar fon Ler, nemački komandant tih snaga i čovek po čijim je zamislima razoren Beograd, aprila 1941. godine.


Spomen-kompleks "Sremski front"

Spomen-kompleks "Sremski front" se nalazi u Adaševcima, kod Šida, i predstavlja monumentalnu spomeničko-muzejsku celinu nastalu osamdesetih godina XX veka. Čitav prostor podeljen je na tri osnovne celine povezane jednom istom logičkom idejom njegovog autora, akademskog vajara Jovana Soldatovića.

Na posebnim zidovima postavljene su bronzane pločice sa imenima svih stradalih pripadnika Jugoslovenske armije, kao i sovjetskih, italijanskih i bugarskih jedinica i to razvrstanih po jedinicma kojima su pripadali. Završna celina spomeničkog kompleksa jeste stilizovani bunker u kome se nalazi bogata muzejska postavka.
Istorija Jugoslavije
Istorija Jugoslavije
Admin

Anzahl der Beiträge : 417
Anmeldedatum : 2009-08-13

https://istorija-jugoslavije.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Share this post on: reddit

 
Permissions in this forum:
Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu