ISTORIJA JUGOSLAVIJE
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
Latest topics
» Zrtve i Heroji NOB-a
Maršal Sovjetskog Saveza EmptySun Jun 19, 2011 7:12 am by goranc

» Rođen je 21. septembra 1913. godine u selu Tribić, Livno
Maršal Sovjetskog Saveza EmptyFri Jan 28, 2011 5:42 am by Istorija Jugoslavije

» Rođen je u Donjem Zagarču, Danilovgrad
Maršal Sovjetskog Saveza EmptyFri Jan 28, 2011 5:34 am by Istorija Jugoslavije

» Rođen je 18. decembra 1907. u selu Aranđelovu, Lastva, Trebinje
Maršal Sovjetskog Saveza EmptyThu Jan 27, 2011 11:47 am by Istorija Jugoslavije

» Rođena je u Hrastniku
Maršal Sovjetskog Saveza EmptyThu Jan 27, 2011 11:45 am by Istorija Jugoslavije

» Rođen je 1. augusta 1915. u Braniku (ranije Rihemberk)
Maršal Sovjetskog Saveza EmptyThu Jan 27, 2011 11:42 am by Istorija Jugoslavije

» Rođen je 28. listopada 1917. u Virovitici
Maršal Sovjetskog Saveza EmptyThu Jan 27, 2011 11:41 am by Istorija Jugoslavije

» Rođen je 2. aprila 1919. u Brodarici, kod Zadra
Maršal Sovjetskog Saveza EmptyThu Jan 27, 2011 11:36 am by Istorija Jugoslavije

» Rođen je 1905. godine u selu Pljevi kod Šipova
Maršal Sovjetskog Saveza EmptyThu Jan 27, 2011 11:33 am by Istorija Jugoslavije

» Rođen je 19. januara 1916. godine u Bečeju
Maršal Sovjetskog Saveza EmptyThu Jan 27, 2011 11:31 am by Istorija Jugoslavije

» Rođen je 1918. u Podravskim Sesvetama, Koprivnica
Maršal Sovjetskog Saveza EmptyThu Jan 27, 2011 11:29 am by Istorija Jugoslavije

» Rođen je 30. aprila 1918. u selu Dragotina, Glina
Maršal Sovjetskog Saveza EmptyThu Jan 27, 2011 11:27 am by Istorija Jugoslavije

» Rođen u selu Johova, kraj Bosanske Dubice
Maršal Sovjetskog Saveza EmptyThu Jan 27, 2011 11:07 am by Istorija Jugoslavije

Similar topics
    Traži
     
     

    Display results as :
     


    Rechercher Advanced Search


    Maršal Sovjetskog Saveza

    Go down

    20100612

    Komentar 

    Maršal Sovjetskog Saveza Empty Maršal Sovjetskog Saveza




    [You must be registered and logged in to see this image.]

    Tolbuhin Ivanovič Fjodor

    Maršal Sovjetskog Saveza Fjodor Ivanovič Tolbuhin
    rođen je 16. juna 1894. godine u seljačkoj porodici,
    nedaleko od Jaroslavlja. Njegov otac Ivan bio je vrlo
    siromašan i gotovo sve vrijeme radio je u Petrogradu.
    Majka Ana Grigorijevna brinula se o četvoro muške i troje
    ženske djece i kako je koje od njih stasalo za rad, odlazilo
    je da traži kruha. Feđa je, Poslije osme godine, 1902.
    pošao u osnovnu školu. To su bile najteže godine u
    porodici Tolbuhinovih, jer se otac razbolio i više nije bio
    sposoban za rad. Ali, pošto je Fjodor s uspjehom završio
    osnovno školovanje, po savjetu učitelja i svećenika,
    roditelji su ipak odlučili da ga pošalju u Davidovku, kako
    bi završio još dva razreda. Zimi je Fjodor, kao i ostala
    djeca iz udaljenih sela, stanovao u Davidovki, i u
    slobodno vrijeme pomagao svojoj gazdarici — cijepao
    drva, donosio vodu s jezera i radio druge poslove, a
    subotom i nedjeljom je odlazio u rodno mjesto i provodio to vrijeme u porodici. 1907. godine
    uspješno je završio i ovu školu. Te godine umro je i otac Ivan, pa su sve brige i staranje o
    djeci prešli na majku.
    Da bi kolikotoliko
    olakšao život porodice u selu, najstariji brat Aleksandar, koji je već živio
    u Petrogradu, uzeo je sobom malog Fjodora, i u jesen iste godine dao ga u Trgovačku školu.
    Poslije trogodišnjeg školovanja, Fjodor se zaposlio kod nekog trgovca. No, nije imao
    trgovačkog dara; bio je skroman, stidljiv i pošten.
    Kada je počeo I svjetski rat, Fjodorov život se potpuno izmijenio. Godine 1915. postao je
    dobrovoljac ruske armije. Poslije kratkog boravka u vozačkoj školi u Petrogradskoj nastavnoj
    automobilskoj četi, kao motociklist bio je upućen na sjeverozapadni front, u štab 6.
    pješadijske divizije. Dva mjeseca Poslije toga stupio je u oficirsku školu u Oranienbaumu.
    Kada je završio skraćeni kurs, jula 1915. godine, proizveden je u čin zastavnika i upućen na
    raspored u 22. brigadu. Kada su, u svojoj ljetnoj ofanzivi, Nijemci uspeli da probiju front 3.
    ruske armije u Galiciji, i da ubrzo zauzmu Peremišlj, Lavov i znatan dio Galicije, Tolbuhin je
    polovinom septembra bio prebačen u sastav 9. armije. Naredbom komandanta armije,
    postavljen je za mlađeg oficira u 11. četu, a Poslije 11 dana postao je njen komandir.
    U sljedećoj ratnoj godini, Nijemci su težište svojih operacija prenijeli na zapadnoevropsko
    ratište i počeli Verdensku bitku, dok su i na Talijanskom ratištu počele borbe oko Trentjina.
    Pošto je savezničko komandiranje zatražilo da i Rusija pređe u protuofanzivu, kako bi olakšali
    situaciju na zapadnom ratištu, 4. juna 1916. jedinice ruskog Jugozapadnog fronta počele su
    nastupanje prema Zapadu. Za potporučnika Tolbuhina, ova operacija je bila veoma značajna,
    iako nije dala osobite rezultate. Među vojnicima počeo je postepeno da se javlja protest protiv
    daljeg vođenja rata. U bataljonima i četama pojavili su se boljševički leci, s pozivom da se
    okonča imperijalistički rat. U puku u kome je služio Fjodor, učestala su dezerterstva, i Fjodor
    nije mogao da se odvoji od ostalih vojnika. Februarska revolucija zadesila ga je u 13.
    pograničnom zamurskom puku, gdje je komandirao bataljonom. Na vojničkoj konferenciji bio
    je izabran u pukovski komitet i učestvovao u junskom pohodu, kada je bio teško kontuzovan.
    U septembru je proizveden u čin kapetana i upućen u Omsk, u 37. sibirski puk. Tamo je stigao
    kada je već bila formirana sovjetska vlast.

    U decembru 1917. godine Tolbuhin je bio upućen na dvomjesečno odsustvo, zbog bolesti. To
    vrijeme je proveo u rodnom mjestu u Jaroslavskoj guberniji, a u martu 1918. godine je
    demobiliziran.
    Pošto se prilično oporavio, već krajem juna 1919. godine Tolbuhin je, na lični zahtjev, stupio
    u Crvenu armiju i raspoređen u štab zapadnog fronta, a nešto kasnije upućen je na školovanje
    štapskih oficira. Sposoban i marljiv, uspješno je završio kurs, i 15. decembra iste godine
    imenovan je za pomoćnika načelnika štaba tek formirane 56. streljačke divizije, a nešto
    kasnije bio je i načelnik njenog štaba. Za postignute uspjehe u borbi protiv
    intervencionističkih snaga odlikovan je ordenom crvene zvijezde.
    U jesen 1926. Fjodor je bio upućen u Vojnu akademiju "Frunze", a 1933—1934 završio je i
    Operativni fakultet. U 1930. godini bio je postavljen za načelnika korpusa, i na toj dužnosti
    proveo je 6 godina. Godinu kasnije, postao je kandidat KP SSSR.
    Pošto su Staljinove "čistke" mimoišle Tolbuhina, već u septembru 1937. bio je postavljen za
    komandanta 72. streljačke divizije u Kijevskom vojnom okrugu.
    Početak II svjetskog rata zatekao ga je na dužnosti načelnika štaba zakavkaskog vojnog
    okruga, koji je dobio zadatak da osigura zapadne granice Sovjetskog Saveza, a istovremeno i
    sjeverne granice Irana, gdje je trebalo da se uspostavi veza sa savezničkim jedinicama. To nije
    bila mala odgovornost za štab Vojnog okruga kojim je rukovodio Tolbuhin.
    Oko 20. novembra, Zakavkaski vojni okrug bio je preimenovan u Zakavkaski front, a
    Tolbuhin, kao načelnik Operativnog odjeljenja fronta, proveo je noći i noći nad kartama u
    razradi planova operacija. Početkom 1942. godine, pripremana je nova operacija, koja nije
    dala željene rezultate, pa je Tolbuhin, 10. marta 1942, bio oslobođen dužnosti i pozvan u
    Moskvu na odgovornost.
    Kada su Nijemci prenijeli težište svojih operacija, u ljeto 1942. godine, prema Donskom
    bazenu, i kavkaskoj nafti, nešto kasnije u Privolškim stepama i oko Staljingrada vodila se
    jedna od najvećih bitaka II svjetskog rata, koja je, nesmanjenom žestinom, trajala šest i po
    mjeseci. Veliki udio u zaštiti volških utvrđenja pripao je Tolbuhinu. Poslije kratkog
    obavljanja dužnosti zamjenika komandanta Staljingradskog vojnog okruga, Tolbuhin je
    postavljen za komandanta 57. armije.
    Od marta 1943. godine Tolbuhin je komandant Južnog fronta, zatim komandant 4.
    ukrajinskog fronta, a sredinom 1944. godine postavljen je za komandanta 3. ukrajinskog
    fronta. Jedinice pod njegovom komandom oslobodile su Taganrog, Donjeck, Rostovsku
    oblast, Nikopolj, Krivij Rog, Krim i Sevastopolj, i do sredine augusta 1944. izbile na granicu
    Rumunjske. Pošto su, u suradnji s jedinicama 2. ukrajinskog fronta, u jaškokišnijevskoj
    operaciji razbile njemačkorumunjske
    snage, jedinice 3. ukrajinskog fronta oslobodile su
    Bugarsku i, u suradnji s jedinicama NOV i POJ, učestvovale u oslobođenju Beograda i dijela
    Srbije. Krajem 1944. godine, jedinice 3. ukrajinskog fronta, pod komandom Tolbuhina,
    učestvovale su u oslobođenju Budimpešte, a početkom 1945. godine u zauzimanju Beča.
    Poslije završetka rata, Tolbuhin je bio komandant Zakavkaskog vojnog okruga, a umro je 17.
    oktobra 1949. godine, Ova dana kasnije izvršena je kremacija, a urna s pepelom uzidana je u

    zidove Kremlja. Po odluci Sovjetske vlade, u Moskvi je postavljen spomenik Tolbuhinu.
    Odlikovan je mnogim sovjetskim odlikovanjima.
    Narodnim herojem Jugoslavije proglašen je 31. maja 1945. godine.
    Istorija Jugoslavije
    Istorija Jugoslavije
    Admin

    Anzahl der Beiträge : 417
    Anmeldedatum : 2009-08-13

    https://istorija-jugoslavije.bosnianforum.com

    Na vrh Go down

    Share this post on: reddit
    - Similar topics

     
    Permissions in this forum:
    Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu