[You must be registered and logged in to see this image.]

Šibl Armina Ivan

Rođen je 28. listopada 1917. u Virovitici, Hrvatska. Do
1929. godine Šibl je živio u Virovitici, gdje je završio
osnovnu školu i jedan razred Realne gimnazije. Iz
Virovitice se seli u Zagreb, gdje završava malu maturu i
dva razreda Učiteljske škole. Dok je pohađao Učiteljsku
školu, Šibl se povezao s naprednim omladinskim
pokretom, pa je zbog svoje aktivnosti bio isključen iz
škole. Školovanje nastavlja u Čakovcu i Vršcu, ali su ga,
ubrzo, ponovo isključili iz škole. Godine 1935. vraća se u
Zagreb, gdje nastavlja aktivnost u revolucionarnom
omladinskom pokretu. U to vrijeme bio je i član radničkosportskog
društva "Metalac", u kojem se okupljala
radnička omladina. Iz tog je društva četrdeset članova
poginulo u NOBu,
medu kojima i Rade Končar, Joža
Vlahović, Petar Biškup Veno i Marijan Čavić.
Godine 1939. Ivan Šibl odlazi na odsluženje vojnog roka. Poslije povratka iz vojske, nije
mogao u Zagrebu dobiti zaposlenje, pa se zaposlio u Duvanskoj stanici u Bujanovcu, u južnoj
Srbiji. Poslije tri mjeseca, vraća se u Zagreb i dobiva zaposlenje u biblioteci Ekonomsko
komercijalne škole, u kojoj radi do 1941. godine, U tom se razdoblju sve vise osjeća njegova
aktivnost u radničkom pokretu.
Poslije okupacije i stvaranja NDH, Ivan Šibl kao član udarne grupe sudjeluje, u ljeto i jesen
1941, u nizu oružanih akcija na zagrebačkim ulicama. U rujnu 1941. godine primljen je u KP.
Pred kraj 1941, ustaška policija je otkrila njegovu aktivnost, i zato on 24. siječnja 1942.
godine napušta Zagreb, i odlazi u Banijski partizanski odred. Sudjeluje u nizu borbi prvo kao
borac, a zatim kao politički komesar čete i bataljona u Odredu. Ujesen 1942. godine, Šibl je
upućen u Kalnički partizanski odred, na dužnost političkog komesara bataljona. Na toj se
dužnosti nalazi do 31. prosinca 1942, kada je njegov bataljon ušao u sastav 17. slavonske
brigade. Početkom 1943. godine, postavljen je na dužnost političkog komesara te brigade, a
početkom listopada 1943. preuzima dužnost političkog komesara 28. slavonske divizije.
Krajem 1943. godine, Ivan Šibl je postavljen za vršioca dužnosti političkog komesara Druge
operativne zone, a u siječnju 1944. godine postaje politički komesar X korpusa. Tu funkciju
vrši do oslobođenja.
Poslije oslobođenja, izabran je na dužnost tajnika Gradskog narodnog odbora u Zagrebu, i na
toj se dužnosti nalazio do kraja 1945. godine, kada ponovo prelazi u službu u JA. U
Jugoslavenskoj armiji vrši dužnost zamjenika komesara i komesara armije, načelnika
Kadrovske uprave u glavnoj političkoj upravi Ministarstva narodne odbrane u Beogradu i
političkog komesara Zagrebačke vojne oblasti. Godine 1953. preveden je u rezervu, u činu
generalpotpukovnika.
Kratko vrijeme radi kao glavni urednik "Borbe" u Beogradu, a u
razdoblju 1954—1963. Šibl se nalazi na dužnosti generalnog direktora RTV Zagreb. Godine
1963—1967. bio je predsjednik Prosvjetnokulturnog
vijeća Sabora SRH, a 1967—1969. bio
je zastupnik u Vijeću naroda Savezne skupštine. Od 1946. godine Ivan Šibl je nekoliko puta
biran za zastupnika u Saboru NRK Od 1949. bio je kandidat za člana CK KPH, a od 1953.
postaje njegovim članom. Godine 1969, izabran je na dužnost predsjednika Glavnog odbora
SUBNORa
Hrvatske. U prosincu 1971. godine daje ostavku na sve svoje dužnosti. Godine
1972. isključen je iz Saveza komunista i penzioniran.