Latest topics
Similar topics
Traži
Rodjen u radnickom naselju Jarcevu
ISTORIJA JUGOSLAVIJE :: JUGOSLAVENSKE LICNOSTI 1918 - 2006 :: NARODNI HEROJI NOB-a :: NARODNI HEROJI JUGOSLAVIJE 1941-1945
Stranica 1/1
20100602
Rodjen u radnickom naselju Jarcevu
[You must be registered and logged in to see this image.]
Šornikov Sergejevič Aleksandar
Rođen je 31. oktobra 1912. godine u radničkom naselju
Jarčevu, kod Vjaznika, Vladimirska oblast RSFSR u
radničkoj porodici. Rus. Tokom 1928—1930. pohađao je
školu učenika u privredi, i pošto ju je završio, počeo je da
radi kao kalfa u Tekstilnoj fabrici. Godine 1931, Lenjinski
Komsomol poslao ga jeu
avijatičarsku školu civilnog
zrakoplovstva, koju je završio 1933, stekavši zvanje pilota.
Prije velikog Otadžbinskog rata Sovjetskog Saveza, letio
je na linijama civilnog zrakoplovstva u Zakavkazju, a
kasnije u Gruziji. Tamo je, u svojstvu pilota, kapetana, a
zatim komandanta trenerskog odreda stekao veliko letačko
iskustvo u brdovitim predjelima.
Od 1941. godine, A. S. Šornikov nalazi se u redovima
sovjetske armije, u aviotransportnoj
diviziji ratnog zrakoplovstva, uspješno izvršava složene
zadatke u komandiranju. Godine 1943, oformila se borbena posada vojnog transportnog
aviona koju su činili: Aleksandar Šornikov — pilot, kapetan; Boris Kalinkin — drugi pilot;
Pavel Jakimov— navigator; Ivan Galaktionov inženjer; Nikolaj Verderevski — radiotelegrafist.
Januara 1944. godine, ova posada dobila je zadatak da u Jugoslaviju prebaci,
zračnim putem, sovjetsku vojnu misiju, na čelu s generallajtnantom
N. V. Kornejevim,
Trebalo je obaviti let iz. Moskve u Teheran, a zatim, preko planinskih vijenaca. Azije,
pustinje Sjeverne Afrike i Sredozemnog mora u Bari (Italija), odakle su članovi misije bili
jedrilicama prebačeni na Medeno polje, kod Bosanskog Petrovca.
Marta 1944. godine, avion kojim je upravljao gardijski major A. S. Šornikov prvi put je u
toku narodnooslobodilačkog rata aterirao na snijegom pokrivenoj poljani, visoko u brdima, na
području Medenog polja. A. S. Šornikov je izvršio, 1944. godine, sa svojom posadom ukupno
više od četrdeset noćnih letova u Jugoslaviju. Dopremao je borcima narodnooslobodilačke
vojske sovjetsko oružje, municiju, hranu i prevozio ranjenike iz područja ratnih operacija u
Italiju.
"Jednom smo ukrcali u avion petnaest ranjenih partizana", sjeća se A. S. Šornikov. "Tokom
cijelog leta iz partizanskog logora u Italiji, ni jedan od njih nije zaječao, iako su svi oni, kao
što se kasnije ispostavilo, bili bez nogu".
Sovjetski piloti srodili su se s jugoslovenskim partizanima, i uvijek su dočekivali jedni druge
kao braću.
Poslije fašističkog desanta na Drvar (maja 1944. godine}, sovjetska Komanda povjerila je A.
S. Šornikovu zadatak da prebaci rukovodioce narodnooslobodilačkog pokreta Jugoslavije, na
čelu s maršalom Titom, u Bari. U noći 4. juna 1944. godine, po nevremenu, A. S. Šornikov i
posada njegovog aviona, izmakavši fašističkoj priobalnoj protuavionskoj obrani, aterirali su
na improviziranom aerodromu na Kupreškom polju, ukrcali grupu članova CK KPJ,
Vrhovnog štaba Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije, Predsjedništva AVNOJa,
rukovodstvo sovjetske i angloameričke misije, i prebacili ih u Bari. Iste noći, po naređenju
načelnika sovjetske vojne misije, A. S. Šornikov je drugi put sletio na Kupreško polje, i
prebacio još dvadeset ljudi.
544
Ukazom Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR, od 20. juna 1944. godine, za uzorno izvršenje
specijalnog zadatka sovjetske komande, gardijski major A. S. Šornikov i članovi posade
njegovog aviona, gardijski kapetan B. T. Kalinkin i P. N. Jakimov, proglašeni su herojima
Sovjetskog Saveza. Gardijski inženjerijski kapetan I. G. Galaktionov i gardijski oberlajtnant
N. S. Verderevski odlikovani su Ordenom Lenjina.
Na jednoj od svojih redovnih sjednica na ostrvu Visu, Predsjedništvo Antifašističkog veća
narodnog oslobođenja Jugoslavije, septembra 1944. godine, donijelo je Ukaz o proglašenju A.
S. Šornikova, B. T. Kalinkina i P. N. Jakimova narodnim herojem Jugoslavije, I. G.
Galaktionov i N. S. Verderevski odlikovani su Ordenom partizanske zvijezde II reda. Ordeni
su im uručeni u oslobođenom Beogradu.
Poslije oslobođenja Beograda, pa do definitivne pobjede nad fašizmom, avion A. S.
Šornikova stajao je na raspolaganju Vrhovnoj komandi narodnooslobodilačke vojske
Jugoslavije i rukovodstvu KPJ.
Do 1949. godine, A. S. Šornikov ostao je u ratnom zrakoplovstvu SSSR, Poslije čega se vratio
u civilno zrakoplovstvo.
Šornikov Sergejevič Aleksandar
Rođen je 31. oktobra 1912. godine u radničkom naselju
Jarčevu, kod Vjaznika, Vladimirska oblast RSFSR u
radničkoj porodici. Rus. Tokom 1928—1930. pohađao je
školu učenika u privredi, i pošto ju je završio, počeo je da
radi kao kalfa u Tekstilnoj fabrici. Godine 1931, Lenjinski
Komsomol poslao ga jeu
avijatičarsku školu civilnog
zrakoplovstva, koju je završio 1933, stekavši zvanje pilota.
Prije velikog Otadžbinskog rata Sovjetskog Saveza, letio
je na linijama civilnog zrakoplovstva u Zakavkazju, a
kasnije u Gruziji. Tamo je, u svojstvu pilota, kapetana, a
zatim komandanta trenerskog odreda stekao veliko letačko
iskustvo u brdovitim predjelima.
Od 1941. godine, A. S. Šornikov nalazi se u redovima
sovjetske armije, u aviotransportnoj
diviziji ratnog zrakoplovstva, uspješno izvršava složene
zadatke u komandiranju. Godine 1943, oformila se borbena posada vojnog transportnog
aviona koju su činili: Aleksandar Šornikov — pilot, kapetan; Boris Kalinkin — drugi pilot;
Pavel Jakimov— navigator; Ivan Galaktionov inženjer; Nikolaj Verderevski — radiotelegrafist.
Januara 1944. godine, ova posada dobila je zadatak da u Jugoslaviju prebaci,
zračnim putem, sovjetsku vojnu misiju, na čelu s generallajtnantom
N. V. Kornejevim,
Trebalo je obaviti let iz. Moskve u Teheran, a zatim, preko planinskih vijenaca. Azije,
pustinje Sjeverne Afrike i Sredozemnog mora u Bari (Italija), odakle su članovi misije bili
jedrilicama prebačeni na Medeno polje, kod Bosanskog Petrovca.
Marta 1944. godine, avion kojim je upravljao gardijski major A. S. Šornikov prvi put je u
toku narodnooslobodilačkog rata aterirao na snijegom pokrivenoj poljani, visoko u brdima, na
području Medenog polja. A. S. Šornikov je izvršio, 1944. godine, sa svojom posadom ukupno
više od četrdeset noćnih letova u Jugoslaviju. Dopremao je borcima narodnooslobodilačke
vojske sovjetsko oružje, municiju, hranu i prevozio ranjenike iz područja ratnih operacija u
Italiju.
"Jednom smo ukrcali u avion petnaest ranjenih partizana", sjeća se A. S. Šornikov. "Tokom
cijelog leta iz partizanskog logora u Italiji, ni jedan od njih nije zaječao, iako su svi oni, kao
što se kasnije ispostavilo, bili bez nogu".
Sovjetski piloti srodili su se s jugoslovenskim partizanima, i uvijek su dočekivali jedni druge
kao braću.
Poslije fašističkog desanta na Drvar (maja 1944. godine}, sovjetska Komanda povjerila je A.
S. Šornikovu zadatak da prebaci rukovodioce narodnooslobodilačkog pokreta Jugoslavije, na
čelu s maršalom Titom, u Bari. U noći 4. juna 1944. godine, po nevremenu, A. S. Šornikov i
posada njegovog aviona, izmakavši fašističkoj priobalnoj protuavionskoj obrani, aterirali su
na improviziranom aerodromu na Kupreškom polju, ukrcali grupu članova CK KPJ,
Vrhovnog štaba Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije, Predsjedništva AVNOJa,
rukovodstvo sovjetske i angloameričke misije, i prebacili ih u Bari. Iste noći, po naređenju
načelnika sovjetske vojne misije, A. S. Šornikov je drugi put sletio na Kupreško polje, i
prebacio još dvadeset ljudi.
544
Ukazom Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR, od 20. juna 1944. godine, za uzorno izvršenje
specijalnog zadatka sovjetske komande, gardijski major A. S. Šornikov i članovi posade
njegovog aviona, gardijski kapetan B. T. Kalinkin i P. N. Jakimov, proglašeni su herojima
Sovjetskog Saveza. Gardijski inženjerijski kapetan I. G. Galaktionov i gardijski oberlajtnant
N. S. Verderevski odlikovani su Ordenom Lenjina.
Na jednoj od svojih redovnih sjednica na ostrvu Visu, Predsjedništvo Antifašističkog veća
narodnog oslobođenja Jugoslavije, septembra 1944. godine, donijelo je Ukaz o proglašenju A.
S. Šornikova, B. T. Kalinkina i P. N. Jakimova narodnim herojem Jugoslavije, I. G.
Galaktionov i N. S. Verderevski odlikovani su Ordenom partizanske zvijezde II reda. Ordeni
su im uručeni u oslobođenom Beogradu.
Poslije oslobođenja Beograda, pa do definitivne pobjede nad fašizmom, avion A. S.
Šornikova stajao je na raspolaganju Vrhovnoj komandi narodnooslobodilačke vojske
Jugoslavije i rukovodstvu KPJ.
Do 1949. godine, A. S. Šornikov ostao je u ratnom zrakoplovstvu SSSR, Poslije čega se vratio
u civilno zrakoplovstvo.
Permissions in this forum:
Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
|
|
Sun Jun 19, 2011 7:12 am by goranc
» Rođen je 21. septembra 1913. godine u selu Tribić, Livno
Fri Jan 28, 2011 5:42 am by Istorija Jugoslavije
» Rođen je u Donjem Zagarču, Danilovgrad
Fri Jan 28, 2011 5:34 am by Istorija Jugoslavije
» Rođen je 18. decembra 1907. u selu Aranđelovu, Lastva, Trebinje
Thu Jan 27, 2011 11:47 am by Istorija Jugoslavije
» Rođena je u Hrastniku
Thu Jan 27, 2011 11:45 am by Istorija Jugoslavije
» Rođen je 1. augusta 1915. u Braniku (ranije Rihemberk)
Thu Jan 27, 2011 11:42 am by Istorija Jugoslavije
» Rođen je 28. listopada 1917. u Virovitici
Thu Jan 27, 2011 11:41 am by Istorija Jugoslavije
» Rođen je 2. aprila 1919. u Brodarici, kod Zadra
Thu Jan 27, 2011 11:36 am by Istorija Jugoslavije
» Rođen je 1905. godine u selu Pljevi kod Šipova
Thu Jan 27, 2011 11:33 am by Istorija Jugoslavije
» Rođen je 19. januara 1916. godine u Bečeju
Thu Jan 27, 2011 11:31 am by Istorija Jugoslavije
» Rođen je 1918. u Podravskim Sesvetama, Koprivnica
Thu Jan 27, 2011 11:29 am by Istorija Jugoslavije
» Rođen je 30. aprila 1918. u selu Dragotina, Glina
Thu Jan 27, 2011 11:27 am by Istorija Jugoslavije
» Rođen u selu Johova, kraj Bosanske Dubice
Thu Jan 27, 2011 11:07 am by Istorija Jugoslavije