Latest topics
Similar topics
Traži
REZIM KRALJA ALEKSANDRA
ISTORIJA JUGOSLAVIJE :: JUGOSLAVIJA 1918 - 2006 :: KRALJEVINA JUGOSLAVIJA 1929 - 1945 :: USTAV KRALJEVINE JUGOSLAVIJE
Stranica 1/1
20100623
REZIM KRALJA ALEKSANDRA
Ustav Kraljevine Jugoslavije, 3. septembar 1931. (Oktroisani ili Septembarski ustav)
Prilikom zavođenja ličnog režima kralj Aleksandar je najavio povratak na ustavni poredak "u što kraćem vremenu". Sagledavši unutrašnju i spoljnopolitičku situaciju kralj je 3. septembra 1931. doneo Ustav čime je formalno završen period monarhodiktature. Proklamovanje Ustava nije značilo napuštanje ideologije integralnog jugoslovenstva, već pokušaj da se jugoslovenstvo kao državni program i opšti narodni pokret oživotvori u uslovima postojanja "normalnog" ustavnog i političkog života.
Ustavom su potvrđeni nacionalni unitarizam i centralizam. Narodno jedinstvo i državnu celinu simbolizovao je kralj. Država je definisana kao nasledna i ustavna monarhija. Odredbom da "ne može biti udruživanja na verskoj ili plemenskoj ili regionalnoj osnovi u partijsko političke svrhe kao i u svrhe fizičkog vaspitanja" suštinski je onemogućeno obnavljanje političkih stranaka. Uvedeno je dvodomno Narodno predstavništvo sastavljeno od Senata i Narodne skupštine. Kralj je imao pravo da imenuje onoliko senatora koliko ih je birano na posrednim izborima. Uvođenjem Senata kralj je obezbedio kontrolu zakona koji su mogli proći kroz Narodnu skupštinu protiv njegove volje. Zakonodavnu vlast vršili su kralj i Narodno predstavništvo. Kralj je vršio upravnu vlast preko ministara. Imenovao je i razrešavao predsednika i članove vlade koja je bila odgovorna njemu, a ne parlamentu.
Uprava u Kraljevini vršila se po banovinama, srezovima i opštinama. Ustavom su utvrđene granice devet banovina, koje su pre toga bile određene Zakonom od 3. oktobra 1929, što je značilo da su mogle biti izmenjene samo promenom Ustava. U banovini kao samoupravnom telu postojali su banovinsko veće i banovinski odbor.
Član 116, nazvan "Mali ustav", davao je pravo kralju da u vanrednim situacijama preduzima mere i mimo ustavnih i zakonskih propisa, ali uz njihovu naknadnu potvrdu od strane Narodnog predstavništva. Na osnovu tog člana doneta je Uredba o Banovini Hrvatskoj i više uredbi uoči i tokom Drugog svetskog rata.
Prilikom zavođenja ličnog režima kralj Aleksandar je najavio povratak na ustavni poredak "u što kraćem vremenu". Sagledavši unutrašnju i spoljnopolitičku situaciju kralj je 3. septembra 1931. doneo Ustav čime je formalno završen period monarhodiktature. Proklamovanje Ustava nije značilo napuštanje ideologije integralnog jugoslovenstva, već pokušaj da se jugoslovenstvo kao državni program i opšti narodni pokret oživotvori u uslovima postojanja "normalnog" ustavnog i političkog života.
Ustavom su potvrđeni nacionalni unitarizam i centralizam. Narodno jedinstvo i državnu celinu simbolizovao je kralj. Država je definisana kao nasledna i ustavna monarhija. Odredbom da "ne može biti udruživanja na verskoj ili plemenskoj ili regionalnoj osnovi u partijsko političke svrhe kao i u svrhe fizičkog vaspitanja" suštinski je onemogućeno obnavljanje političkih stranaka. Uvedeno je dvodomno Narodno predstavništvo sastavljeno od Senata i Narodne skupštine. Kralj je imao pravo da imenuje onoliko senatora koliko ih je birano na posrednim izborima. Uvođenjem Senata kralj je obezbedio kontrolu zakona koji su mogli proći kroz Narodnu skupštinu protiv njegove volje. Zakonodavnu vlast vršili su kralj i Narodno predstavništvo. Kralj je vršio upravnu vlast preko ministara. Imenovao je i razrešavao predsednika i članove vlade koja je bila odgovorna njemu, a ne parlamentu.
Uprava u Kraljevini vršila se po banovinama, srezovima i opštinama. Ustavom su utvrđene granice devet banovina, koje su pre toga bile određene Zakonom od 3. oktobra 1929, što je značilo da su mogle biti izmenjene samo promenom Ustava. U banovini kao samoupravnom telu postojali su banovinsko veće i banovinski odbor.
Član 116, nazvan "Mali ustav", davao je pravo kralju da u vanrednim situacijama preduzima mere i mimo ustavnih i zakonskih propisa, ali uz njihovu naknadnu potvrdu od strane Narodnog predstavništva. Na osnovu tog člana doneta je Uredba o Banovini Hrvatskoj i više uredbi uoči i tokom Drugog svetskog rata.
Permissions in this forum:
Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
Sun Jun 19, 2011 7:12 am by goranc
» Rođen je 21. septembra 1913. godine u selu Tribić, Livno
Fri Jan 28, 2011 5:42 am by Istorija Jugoslavije
» Rođen je u Donjem Zagarču, Danilovgrad
Fri Jan 28, 2011 5:34 am by Istorija Jugoslavije
» Rođen je 18. decembra 1907. u selu Aranđelovu, Lastva, Trebinje
Thu Jan 27, 2011 11:47 am by Istorija Jugoslavije
» Rođena je u Hrastniku
Thu Jan 27, 2011 11:45 am by Istorija Jugoslavije
» Rođen je 1. augusta 1915. u Braniku (ranije Rihemberk)
Thu Jan 27, 2011 11:42 am by Istorija Jugoslavije
» Rođen je 28. listopada 1917. u Virovitici
Thu Jan 27, 2011 11:41 am by Istorija Jugoslavije
» Rođen je 2. aprila 1919. u Brodarici, kod Zadra
Thu Jan 27, 2011 11:36 am by Istorija Jugoslavije
» Rođen je 1905. godine u selu Pljevi kod Šipova
Thu Jan 27, 2011 11:33 am by Istorija Jugoslavije
» Rođen je 19. januara 1916. godine u Bečeju
Thu Jan 27, 2011 11:31 am by Istorija Jugoslavije
» Rođen je 1918. u Podravskim Sesvetama, Koprivnica
Thu Jan 27, 2011 11:29 am by Istorija Jugoslavije
» Rođen je 30. aprila 1918. u selu Dragotina, Glina
Thu Jan 27, 2011 11:27 am by Istorija Jugoslavije
» Rođen u selu Johova, kraj Bosanske Dubice
Thu Jan 27, 2011 11:07 am by Istorija Jugoslavije